Vjerski život PDF Ispis E-mail

Crkva sv. Stjepana KraljaStanovništvo općine Hercegovac u velikoj je većini katoličke vjeroispovijesti (prema popisu stanovništva iz 2001. godine oko 97 %). Župna crkva sv. Stjepana Kralja u centru je Hercegovca, uz cestu prema Garešnici. Smještena je u pravcu istok-zapad na ograđenom i ravnom prostoru pokraj župnog stana. Jednobrodna je klasicistička građevina s polukružnim svetištem, površine 6x7,6 m na istoku, a glavnim pročeljem na zapadu. Desno u svetištu nalazi se sakristija površine 6x5 m, a iznad glavnog pročelja je zvonik visok oko 25 m. Svetište je uzdignuto i nešto je niže od same lađe. Crkvena lađa ima površinu 19x20 m, s pjevalištem iznad zapadnog ulaza površine 3x12 m. Crkva je osvijetljena s po dva prozora sa svake strane u lađi i s dva na pjevalištu. Glavni ulaz u crkvu na zapadnom je, a sporedni na južnom pročelju.

Izgled crkve iz pretturskog doba nepoznat je jer je posve uništen. Prvi pisani podaci o selu Hercegovac su iz 1715. godine. Tada je devet naseljenih obitelji pripadalo župi Tomašica, kao i Veliki Zdenci o čijoj ranijoj crkvi također ne postoje pouzdani podaci. Za biskupovanja Maksimilijana Vrhovca u Zagrebačkoj su biskupiji 1789. osnovane mnoge župe, pa je tako obnovljena i župa u Hercegovcu. Njoj je pripadalo i naselje Veliki Zdenci. Župa je 1825. god. imala već 80 domaćinstava s nešto više od 1000 vjernika, katolika. Materijal za izgradnju crkve dopremljen je iz plošćičkih vinograda, a preostao je od crkve sv. Jakova. Nastojanjem upravitelja župe u Hercegovcu, Juranovića, u Hercegovcu je podignuta nova crkva i tada je dobila sadašnji naziv.

Za vrijeme župnikovanja Ivana Kundije 1830. god. odlukom Duhovnog stola, a na zahtjev spomenutog župnika dotadašnjeg sv. Jakova, patronom župe postaje sv. Stjepan Kralj. Nekoliko godina kasnije zauzimanjem vojnih vlasti, crkva u Hercegovcu na poklon dobiva novo misno ruho. Kasnije je nabavljena oltarna slika sv. Stjepana Kralja kao i slika sv. Valentina. Kasniji župnici popravljaju zvonik koji je nastradao od groma, a za popravak krovišta dobiva poklon od cara koji je u to vrijeme boravio u Bjelovaru. Tijekom godina u crkvi su se obavljali mnogi radovi i nabavljali dijelovi nedostajućeg inventara. Tako je 1881. god. obnovljena propovjedaonica. U popločavanju crkve pomogao je župan Bjelovarske županije Lazar Davidović, a slike su radili slikari iz Bjelovara. Posao krečenja crkve izvana i iznutra obavljen je 1895. god. Oltar Srca Isusova podignut je 1900. god. Crkva u Hercegovcu ponovno je obnovljena 1935. god. za župnika Mate Halauša, koji je kasnije upravljao župom u Garešnici.

Crkva je današnji izgled poprimila nakon obnove poslije II. svjetskog rata. Naime, crkva je 3. svibnja 1945. god. minirana i posve joj je uništen inventar. Od tada je imala privremeno postavljen ravni strop od lesonita i nešto malo inventara. U crkvi na inače vrlo vlažnom terenu (već nekoliko puta nasipana pijeskom na kojeg su postavljene keramičke pločice) i danas je skroman inventar. U svetištu se nalazi jedan oltar. U crkvi je i Križni put, te slike sv. Nikole Tavelića, Žalosne Gospe i sv. Antuna Padovanskog. Vrednije su slike za nekadašnje oltare izrađene tehnikom ulja na platnu. Autor slike Krista Kralja je Rikard Fride iz Velikih Zdenaca (1941.), a slika Bezgrešnog Začeća i sv. Ćirila i Metoda (1893.) prof. Josip Hohnjec. Tu su i slike sv. Tri Kralja i sv. Florijana slikara Seidela iz Zagreba iz 1871. god., te sv. Valentina iz 1855. god. Sačuvano je i nekoliko baroknih kipova koji su sada na crkvenom pjevalištu. Desno i lijevo kraj trijumfalnog luka su kipovi sv. Josipa i Srca Isusova, izrađeni 1900. god. Kip Gospe Lurdske nabavljen je 1908. god. U Ljubljani su 1928. god. izlivena tri zvona. Posvećena su sv. Stjepanu Kralju, sv. Ćirilu i Metodu i sv. Valentinu. Srednje zvono je razbijeno 1945. god. Zlatarske radove čine kaleži i pokaznica.

Veći su poslovi na obnovi crkve izvedeni u vremenu od 1956. do 1958. god. Crkva je ponovno pod krovom, posve zatvorena, a na vrh zvonika postavljen je križ. Na uređenju sakristije i postavljanju betonskog poda radilo se za vrijeme župnikovanja Gabrijela Glavnika, a nakon toga svi poslovi na obnovi crkve prema potrebi briga su sadašnjeg župnika Vladimira Petrovića, koji je u Hercegovac došao 1978. god. Njegovim je zalaganjem do 1996. god. učinjeno mnogo toga da se crkva očuva u današnjem stanju.

Crkveni inventar u crkvi sv. Stjepana Kralja u Hercegovcu nema neku veću umjetničku vrijednost, a crkva je po svojim stilskim osobinama slična ostalim klasicističkim objektima u dekanatu, osobito crkvi u Staroj Plošćici, te je primjerak arhitektonske djelatnosti prve polovice 19. stoljeća.

Crkva sv. LovrePalešnik je selo koje je nekoliko stoljeća pripadalo župi Tomašica. Ima staru i znamenitu crkvu sv. Lovre. Smještena je u sredini naselja u smjeru istok-zapad. Jednobrodna je građevina dograđena 1966. god., površine 20x9 m. Ima suženo svetište i sakristiju na istoku. Mali joj je drveni zvonik na krovištu, nad zapadnim pročeljem. U prvom se popisu (iz 1334. god.) spominje nekoliko sakralnih objekata u blizini Palešnika, pa se smatra da je i ovaj sadašnji jedan od njih, iako se možda izmijenio titular crkve. Godine 1501. Palešnik je župa koja će biti uništena dolaskom Turaka. Izgled crkve iz tog doba nije poznat.

Palešnik se prvi puta spominje 1706. god. kao sastavni dio tek obnovljene župe u Plošćici, a 1710. god. je u sastavu župe Tomašica. Godine 1715. ima 12 domaćinstava i kapelu sv. Lovre. Vizitator Plešić 1725. god. ističe da je crkva građena na ruševinama stare, te da su joj dograđeni najprije sakristija, a nekoliko godina kasnije oltari sv. Apolonije i sv. Vida. Uređene oltare vizitator Matačić nalazi 1732. god. On bilježi da je na glavnom oltaru u sredini slika sv. Lovre, a sa strane plastike sv. Katarine i sv. Barbare. U gornjem dijelu oltara je slika sv. Donata. Oltar je bio ukrašen plastikama anđela. Godine 1780. crkveni je inventar bio uređen, a spominju se i tri kaleža, od kojih je jedan "totus agentus" - tj. "čitav od zlata". Tako obnovljenu crkvu spominje vizitacija iz 1825. god. Bez obzira što se svih sljedećih godina nešto radilo, potres je 1880. god. mnogo toga srušio, pa župnik Galac (tomašički) kaže da je crkva derutna. Godine 1909. pod njegovim je vodstvom temeljito obnovljena, ali je posve uništena 1945. god.

Ponovna gradnja počela je 1966. god., kada je dobila svoj današnji oblik. Najprije je dozidano svetište, a zatim i čitava crkva. Na starim debelim zidovima dozidani su mnogo tanji novi zidovi. Postavljeno je novo krovište, crkva je zatvorena i ožbukana. s unutrašnje strane. U crkvi je jedan oltar, okrenut prema puku. Prozori s južne strane osvjetljavaju prostor crkve. Ulazna se vrata nalaze na južnom i zapadnom pročelju. Starom inventaru pripadaju samo tri kaleža, jer ništa više nije sačuvano. Uz zvonik preostao nakon uništenja crkvice postavljeno je malo zvono od 66 kg. Odlukom zagrebačkog nadbiskupa mons. Franje Kuharića 1981. Palešnik postaje filijala župe Hercegovac čiji župnik Vladimir Petrović s vjernicima preuzima brigu o crkvi sv. Lovre.

Palešnička crkva sv. Lovro srednjovjekovna je pregrađena građevina i ima povijesnu vrijednost pa je spomenik kulture i pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda Republike Hrvatske.

Osim crkve u Hercegovcu i Palešniku, na području općine nalazi se još jedna crkva i kapelica koje su također u sastavu župe Hercegovac. To su crkva Kralja Ladislava u Ladislavu i kapelica u Ilovskom Klokočevcu.

- tekst je pruzet iz knjige "GAREŠNICA od "gara" do grada" autorice Ruže Lenac Brleković

Crkva Kralja LadislavaKapelica u Ilovskom Klokočevcu

 

Bicolor template supported by Naturalife Greenworld